Radnici starije dobi čine sve veći dio radne snage. Budući da je radni vijek dulji, upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu za sve stariju radnu snagu postalo je prioritet.
Povećanje razine zaposlenosti i produljenje radnog vijeka od završetka 1990-ih ubrajaju se u važne ciljeve nacionalnih i europskih politika. Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine u EU-27 povećala se s 40,5 % u 2005. na 58,5 % u 2018. To je još uvijek znatno ispod stope zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine, koja je u 2018. iznosila 72,6 %.
Alat za vizualizaciju podataka barometra za sigurnost i zdravlje na radu nudi neke ključne podatke o starenju radnika i radnoj snazi: prosječna dob, stopa zaposlenosti različitih dobnih skupina, ukupno i spol.
Uobičajene promjene povezane s dobi mogu biti pozitivne i negativne.
Mnoge se kvalitete, kao što su mudrost, strateško razmišljanje, holističko shvaćanje i sposobnost promišljanja povećavaju ili prvi put pojavljuju s porastom dobi. Radno iskustvo i stručna znanja također se prikupljaju s dobi.
No određene se funkcionalne sposobnosti, većinom tjelesne ili osjetilne, smanjuju kao posljedica prirodnog procesa starenja. Pri procjeni rizika moraju se uzeti u obzir moguće promjene u funkcionalnim sposobnostima (vidi u nastavku), a rad i radno okruženje moraju se izmijeniti kako bi se odgovorilo na te promjene.
Promjene u funkcionalnim sposobnostima povezane s dobi nisu jedinstvene zbog razlika među pojedincima u pogledu načina života, prehrane, tjelesne spremnosti, genetske predispozicije za pojavu bolesti, razine obrazovanja te radnog i ostalih okruženja.
Radnici starije dobi ne čine homogenu skupinu. Mogu postojati znatne razlike između pojedinaca iste dobi.
Starenje i rad
Smanjenje sposobnosti povezano s dobi većinom se odnosi na tjelesne i osjetilne sposobnosti, koje su najvažnije za težak fizički rad. Zbog prijelaza s industrije vađenja minerala i proizvodne industrije na industriju koja se temelji na uslugama i znanju, te zbog povećane automatizacije i mehanizacije zadataka i uporabe pogonske opreme, smanjila se potreba za teškim fizičkim radom.
U tom se novom kontekstu sve više cijene mnoge sposobnosti i vještine povezane s osobama starije dobi, kao što su dobre međuljudske vještine, pružanje usluga klijentima i svijest o kvaliteti.
Nadalje, mnoge promjene povezane s dobi od većeg su značenja u određenim poslovnim djelatnostima. Primjerice, promjene u ravnoteži imaju posljedice na vatrogasce i spasilačke službe koji rade u ekstremnim uvjetima, nose tešku opremu te podižu i nose ljude. Smanjena mogućnost procjene udaljenosti i brzine objekata u pokretu ima posljedice na noćnu vožnju, no ne utječe na uredske radnike.
Procjena rizika koji nastaju zbog dobi
Dob je tek jedan od aspekata raznovrsne radne snage. Procjena rizika koji nastaju zbog dobi podrazumijeva uzimanje u obzir obilježja povezanih s dobi različitih dobnih skupina pri procjeni rizika, uključujući moguće promjene u funkcionalnim sposobnostima i zdravstveno stanje.
Rizici koji se odnose na radnike starije dobi osobito uključuju:
- veliko fizičko radno opterećenje
- opasnosti povezane s radom u smjenama
- topla, hladna ili bučna radna okruženja
Budući da se s godinama povećavaju razlike između pojedinaca, pretpostavke ne treba donositi samo na temelju dobi. U procjeni rizika potrebno je uzeti u obzir radne zahtjeve u odnosu na sposobnosti i zdravstveno stanje pojedinca.
Doznajte više o trenutačnim dostupnim alatima za internetsku interaktivnu procjenu rizika (OiRA), procjenama rizika koji nastaju zbog dobi i osiguravanju da su svi obuhvaćeni.
Promicanje radne sposobnosti i promicanje zdravlja na radnom mjestu
Radna sposobnost podrazumijeva ravnotežu između rada i resursa pojedinca. Ako su rad i resursi pojedinca međusobno dobro usklađeni, radna je sposobnost dobra. Ključni su čimbenici koji na to utječu sljedeći:
- zdravlje i funkcionalne sposobnosti
- obrazovanje i kompetencije
- vrijednosti, stajališta i motivacija
- radno okruženje i zajednica
- Sadržaj, zahtjevi i organizacija rada
Radnu sposobnost moguće je mjeriti indeksom radne sposobnosti. Konceptom radne sposobnosti upućuje se na to da je u okviru djelovanja na radnom mjestu u cilju promicanja radne sposobnosti potrebno obuhvatiti sve navedene čimbenike.
Na ljudsko zdravlje kasnije u životu utječe ponašanje u pogledu zdravlja ranije u životu. Zdravim životnim navikama kao što su redovito vježbanje i zdrava prehrana moguće je smanjenje funkcionalnih sposobnosti odgoditi i svesti na najmanju moguću mjeru. Radno mjesto ima ključnu ulogu u promicanju zdravog načina života i pružanju potpore aktivnostima kojima se sprečava smanjenje tjelesnih sposobnosti, pomažući tako u održavanju radne sposobnosti. Promicanjem zdravlja na radu (WHP) obuhvaćene su različite teme, uključujući prehranu i ishranu, konzumaciju alkohola, prestanak pušenja i dovoljnu količinu vježbanja, oporavka i sna.
Prilagodba rada i radnog okruženja
Dobar dizajn radnih mjesta pogoduje svim dobnim skupinama, uključujući radnike starije dobi. Usporedno s promjenama sposobnosti potrebno je izmijeniti i rad kako bi se, primjerice, nadoknadilo sljedeće:
- redizajn ili rotacija poslova
- češće kraće pauze
- poboljšana organizacija rada u smjenama, primjerice brža rotacija smjena unaprijed (2 – 3 dana)
- dobro osvjetljenje i kontrola buke
- dobar ergonomski dizajn opreme
politike o povratku na rad
Dugoročna bolest može prouzročiti probleme s psihičkim zdravljem, društvenu isključenost i raniji odlazak s tržišta rada. Olakšavanje povratka radnika nakon bolesti ključno je za pružanje potpore sve starijoj radnoj snazi. Primjeri inicijativa poduzetih u cilju promicanja povratka na rad u europskim zemljama uključuju izradu „obavijesti o sposobnosti” umjesto obavijesti o bolesti u UK-u te projekt intervencije povratka na rad u Danskoj.
Pročitajte EU-OSHA-ino izvješće o povratku na rad i doznajte više o tome u povezanom informativnom biltenu.