Glossary

Produkt koji se sastoji od jedne ili više kemijskih tvari ili spojeva. Njegova funkcija u velikoj mjeri ovisi o kemijskom sastavu.
Tipičan su primjer ljepila, boje, tinte, dezinfekcijska sredstva, biocidi, plastifikatori, silicij, pirotehnička sredstva, maziva itd.

Predmet kojem se tijekom proizvodnje daje poseban oblik, površina ili obličje koji određuju njegovu funkciju u većoj mjeri nego njegov kemijski sastav.

Tipičan su primjer gume, plastični namještaj, elektronički uređaji, tekstili od kemijskih vlakana, kablovi.

Pojam koji se upotrebljava u osnovnom zakonodavstvu o sigurnosti i zdravlju na radu:
„Kemijsko sredstvo” znači bilo koji kemijski element ili spoj, samostalan ili u smjesi, u prirodnom stanju ili dobiven, uporabljen ili oslobođen, kao i oslobođen kao otpadak pri bilo kojoj djelatnosti, proizveden namjerno ili nenamjerno, stavljen na tržište ili ne;

Uobičajen naziv za kemijske elemente, spojeve te smjese spojeva i elemenata.

Krutina je tvar ili smjesa koja ne odgovara definiciji tekućine i plina (CLP).

Krutina je stanje tvari. Karakterizira je strukturna krutost i otpornost na promjene oblika ili obujma.

Tvari i onečišćivači zraka mogu nastati iz postupaka na radnim mjestima, npr. postupaka izgaranja prilikom kojih se ispuštaju pare, plinovi i dim te postupaka brušenja i rezanja zbog kojih nastaje prašina. Te nastale tvari i onečišćivači zraka mogu biti opasni.

Klasifikacija opasnih tvari temelji se na kategorijama određenima u Uredbi CLP. Te kategorije uključuju fizikalne opasnosti (eksplozivno, zapaljivo, nestabilno itd.), opasnosti za zdravlje (svi oblici kratkoročne i dugoročne štete za zdravlje) i opasnosti za okoliš (vodeni okoliš i sl.).

Pojam para se odnosi naročito na sitne krute čestice u smislu suspenzije u zraku, koja često nastaje isparavanjem rastaljenih tvari (npr. para koja nastaje prilikom zavarivanja ili pare od guma).

Plin je tvar koja:
(i.) na 50°C ima tlak pare veći od 300 kPa (apsolutno); ili
(ii.) je potpuno plinovita na 20°C uz standardni tlak od 101,3 kPa;

Krute čestice tvari ili smjese suspendirane u plinu (obično zraku).

Procesni kontaminanti mogu nastati kao emisije iz bilo kojeg procesa koji dovodi do izloženosti na radnom mjestu, npr. postupcima izgaranja ili postupcima kojima se fizikalno ili kemijski razgrađuje ili na drugi način mijenja početni materijal.

Smjesa je smjesa ili otopina sastavljena od dviju ili više tvari.

Kemijski spoj koji se sastoji od dvaju ili više kemijskih elemenata.

Tvar koja ispunjava kriterije u pogledu fizikalnih opasnosti, opasnosti za zdravlje ili opasnosti za okoliš, koji su utvrđeni u dijelovima od 2. do 5. Priloga I. Uredbi CLP, i razvrstana u odgovarajuće razrede opasnosti predviđene tim Prilogom.

Razvrstavanje opasnih tvari temelji se na kategorijama utvrđenima u Uredbi CLP. Te kategorije uključuju fizikalne opasnosti (eksplozivno, zapaljivo, nestabilno itd.), opasnosti za zdravlje (svi aspekti kratkoročne i dugoročne štetnosti za zdravlje) i opasnosti za okoliš (vodeni
okoliš itd.)
Izrazi „štetna tvar” i „opasna tvar” često se upotrebljavaju kao sinonimi. Ne postoji jasna razlika, riječ je o jezičnim preferencijama.

Tekućina je tvar ili smjesa koja:
(i.) na 50°C ima tlak pare do najviše 300 kPa (3 bara);
(ii.) nije potpuno plinovita na 20°C pri standardnom tlaku od 101,3 kPa; i
(iii.) ima talište ili početnu točku taljenja na 20°C ili niže pri standardnom tlaku od 101,3 kPa.

Tvar je kemijski element i njegovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz primijenjenog postupka, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinog sastava; kemijski element ili spoj dvaju ili više kemijskih elemenata.

Eksplozivna tvar ili smjesa je kruta ili tekuća tvar odnosno smjesa tvari koja ima sposobnost kemijskom reakcijom stvoriti plin čiji su temperatura, tlak i brzina takvi da može izazvati štetu u okruženju.

Unošenje hrane, lijekova, tekućina ili drugih tvari u tijelo kroz usta.

Izloženost podrazumijeva da je tvar prisutna u okolini radnika i da se može udahnuti, progutati ili doći u dodir s kožom (te očima ili ušima).

Dodir organizma s kemijskim, radiološkim ili fizikalnim sredstvom. Jačina izloženosti izražava se kao količina sredstva prisutna u graničnim dijelovima organizma gdje je moguća razmjena (kao što su koža, pluća, crijeva) koja se može apsorbirati.

Karcinogen znači tvar ili smjesa tvari koja izaziva rak ili povećava pojavnost raka.

Mutacija znači trajna promjena količine ili strukture genetskog materijala stanice. Izraz „mutacija” odnosi se na nasljedne genetske promjene koje se mogu manifestirati na razini fenotipa i na promjene DNK (ako su poznate) na kojima se one temelje (uključujući specifične promjene baznih parova i kromosomske translokacije).

Nadraživanje kože znači izazivanje reverzibilnog oštećenja kože nakon primjene ispitivane tvari u trajanju do 4 sata.

Opasnost znači sve što može uzrokovati štetu. Opasnosti mogu utjecati na ljude, imovinu, postupke; one mogu prouzročiti nesreće i zdravstvene probleme, gubitak proizvodnje, oštećenje strojeva itd.

Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova znači tvar koja dovodi do preosjetljivosti dišnih putova nakon udisanja.

Tvar koja izaziva preosjetljivost kože znači tvar koja dovodi do alergijske reakcije nakon dodira s kožom

Reproduktivna toksičnost uključuje štetne učinke na spolnu funkciju i plodnost kod odraslih mužjaka i ženki te razvojnu toksičnost kod potomstva.

Procjena rizika na radu odnosi se na vjerojatnost i ozbiljnost povrede ili bolesti koja nastaje kao posljedica izloženosti opasnosti.

Izloženost opasnim tvarima može uzrokovati oštećenje određenih organa. U Uredbi CLP navodi se razlika između oštećenja određenih organa koja su uzrokovana jednokratnim izlaganjem i ponavljanim izlaganjima.

S pravnog gledišta, kemikalija (tvar ili smjesa) akutno je toksična ako ispunjava sljedeće kriterije u skladu s CLP-om:
akutna toksičnost su štetni učinci koji nastaju nakon oralne ili dermalne primjene jednokratne doze tvari ili smjese, ili višekratnih doza danih u roku od 24 sata, ili četverosatne izloženosti udisanjem.

U Uredbi CLP razlikuju se oralna, dermalna i inhalacijska toksičnost.

Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova znači tvar koja dovodi do preosjetljivosti dišnih putova nakon udisanja.

Tvar koja izaziva preosjetljivost kože znači tvar koja dovodi do alergijske reakcije nakon dodira s kožom

Udisanje zraka u dišne putove i pluća

U Uredbi CLP navedena je razlika između zapaljivih plinova, aerosola, tekućina i krutina te se primjenjuju različiti kriteriji. Prema pojednostavljenoj definiciji sve tvari koje se mogu zapaliti i gorjeti ili koje podržavaju zapaljenje i gorenje drugih materijala smatraju se zapaljivima.

vidjeti: Direktiva o kemijskim sredstvima

vidjeti: Razvrstavanje, označivanje i pakiranje

vidjeti Direktivu o karcinogenim i mutagenim tvarima

Direktiva 2004/37/EZ (Direktiva o karcinogenim i mutagenim tvarima, CMD) 
od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

Direktiva 98/24/EZ (Direktiva o kemijskim sredstvima, CAD)
od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)

vidjeti: Globalno usklađen sustav

O GHS-u

Direktiva 2009/161/EU – indikativne granične vrijednosti profesionalne izloženosti

vidjeti: Granične vrijednosti profesionalne izloženosti

Uredba (EZ) br. 1272/2008 (Uredba CLP)
Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006

vidjeti: Registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje kemikalija

Uredba (EZ) br. 1907/2006 (Uredba REACH)
od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije

Uredba (EZ) br. 1907/2006 – REACH

vidjeti: Sigurnosno-tehnički list

Sve mjere čiji je cilj smanjenje nastanka opasnih tvari i rizika izloženosti.

Sve mjere čiji je cilj povećanje sigurnosti i zdravlja. Mjere mogu ili smanjiti nastanak opasnih tvari ili smanjiti rizik izloženosti.

Mjerenje koncentracije onečišćivača zraka na radnom mjestu. Mjerenja se mogu upotrijebiti za mjerenje izloženosti radnika ili za ispitivanje koncentracije onečišćivača zraka na radnom mjestu, npr. istjecanja, utvrđivanje izvora onečišćivača zraka i procjena učinkovitosti lokalnih ispuha kao temelj za odluke o tome koje mjere treba poduzeti. Ovisno o tome koja će se tvar mjeriti, dostupne su različite vrste opreme za mjerenje.

Sve mjere čiji je cilj smanjenje izloženosti opasnim tvarima organizacijskim sredstvima (npr. smanjenjem broja radnika u izloženim područjima)

Osobna zaštitna oprema jest:

(a) oprema osmišljena i proizvedena tako da je pojedinac nosi ili drži u svrhu zaštite od jedne ili više opasnosti za njegovo zdravlje ili sigurnost;

(b) zamjenjive komponente za opremu iz točke (a) koje su bitne za njezinu zaštitnu funkciju;

(c) sustavi za priključivanje za opremu iz točke (a) koje pojedinac ne drži niti nosi, koji su osmišljeni za priključivanje te opreme na vanjsku napravu ili pouzdano vanjsko sidrište, koji nisu osmišljeni da budu trajno pričvršćeni i koji ne zahtijevaju pričvršćivanje prije uporabe;

Oznaka upozorenja izraz je koji se dodjeljuje razredu i kategoriji opasnosti kako bi se opisala vrsta opasnosti opasne tvari ili smjese te, prema potrebi, stupanj opasnosti;

Piktogram opasnosti znači grafički prikaz koji sadrži simbol i druge grafičke elemente, kao što su rub, uzorak podloge i boja, čija je svrha prenijeti određene informacije o dotičnoj opasnosti;

Cilj je procjene rizika na radu zaštititi zdravlje i sigurnost radnika. Procjena rizika uključuje utvrđivanje rizika, procjenu ozbiljnosti rizika i odlučivanje o tome je li potrebno poduzeti mjere kako bi se smanjio rizik.
U skladu s propisima o zdravlju i sigurnosti, svi poslodavci moraju redovito provoditi procjenu rizika.

U STL-u se pružaju informacije o svojstvima kemijskog proizvoda, njegovim opasnostima i uputama za korištenje, odlaganje i prijevoz te mjere za prvu pomoć, gašenje požara i sigurnosne mjere za smanjenje izloženosti. Informacije iz STL-a potrebne su radi razumijevanja rizika i sigurnog korištenja kemijskog proizvoda.

Sve mjere čiji je cilj smanjenje izloženosti opasnim tvarima upotrebom tehničke opreme

Zamjena opasne tvari ili kemijskog proizvoda ili postupka u kojem se stvaraju opasne tvari manje opasnom opcijom.