Invaliditet te sigurnost i zdravlje na radu

Paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Europski paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom jedna je od najistaknutijih inicijativa šire Strategije Europske komisije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. Njezin je cilj osigurati da osobe s invaliditetom imaju jednak pristup tržištu rada, čime im se omogućuje da ostanu zaposlene, što će povećati njihovu socijalnu uključenost i ekonomsku autonomiju.

Paket je usmjeren na šest područja, a EU-OSHA je odgovorna za sljedeće:

• Osiguravanje razumne prilagodbe na radnom mjestu, odnosno svih promjena radnog mjesta ili radnog okružja koje su potrebne da bi se osobi s invaliditetom omogućilo da se prijavi za određeno radno mjesto, obavlja svoj posao i u njemu napreduje ili sudjeluje u osposobljavanju.

• Zadržavanje osoba s invaliditetom u radnom odnosu i sprječavanje invaliditeta povezanih s kroničnim bolestima.

• Osiguravanje programa profesionalne rehabilitacije u slučaju bolesti ili nesreća.

Prikupljanjem i razvojem relevantnih resursa EU-OSHA aktivno pridonosi postizanju ciljeva navedenih u paketu.

Pravne obveze poslodavaca

Radnici s invaliditetom u EU-u zaštićeni su propisima o suzbijanju diskriminacije i propisima o sigurnosti i zdravlju na radu, a neke države članice uvele su i strože zahtjeve od tih minimalnih zahtjeva. 

Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju (Direktiva Vijeća 2000/78/EZ) sadržava posebne odredbe za borbu protiv diskriminacije na temelju, među ostalim, invaliditeta. Njome se poslodavcima nalaže da osiguraju razumnu prilagodbu potrebama osoba s invaliditetom kako bi one mogle sudjelovati u radu i osposobljavanju.

Posebnim zakonodavstvom koje uređuje sigurnost i zdravlje na radu, kao što je Okvirna direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu (Direktiva 89/391/EEZ), od poslodavaca se traži da sprječavaju uzroke rizika i provode procjene rizika na radnom mjestu. Taj se pristup pokazao korisnim u utvrđivanju potrebnih prilagodbi za pružanje potpore radnicima s invaliditetom. Osim toga, tim se propisima od poduzeća i poslodavaca traži da zaštite osobito osjetljive skupine od opasnosti koje posebno utječu na njih. Međutim, sprječavanje rizika i olakšavanje rada za sve radnike također može omogućiti radnicima s invaliditetom da nastave raditi.

U tom kontekstu, u Direktivi o zahtjevima za mjesto rada (Direktiva 89/654/EEZ) ističe se potreba da se posebna pozornost posveti aspektima kao što su vrata, prolazi, stubišta, tuševi, umivaonici, radne stanice i sanitarni čvorovi koje koriste osobe s invaliditetom.

Sprječavanje rizika i promicanje zdravlja

Za podupiranje zaposlenja osoba s kroničnim bolestima i invaliditetom potrebno je uvesti pouzdan sustav za upravljanje rizicima i promicanje zdravlja i dobrobiti. Rješavanjem ključnih problema na radnim mjestima kao što su nesreće, mišićno-koštane bolesti, stres povezan s radom, izloženost opasnim tvarima, bolesti povezane s radom i prekomjerna buka mogu se smanjiti posljedice za pojedince i gospodarstva.

Povratak na posao

Kako bi se osobe s invaliditetom uspješno vratile na posao nakon bolovanja srednjeg ili dugog trajanja, važno je primijeniti dobro isplaniran i sustavan pristup. Stoga je ključno da stručnjaci iz različitih disciplina (zdravstveni radnici, radni terapeuti, stručnjaci za pristupačnost i invaliditet, stručnjaci za sigurnost i zdravlje na radu, osoblje u području ljudskih resursa itd.) surađuju u osmišljavanju i provedbi programa kojim se olakšava učinkovit povratak na posao i održivo zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Prethodna istraživanja EU-OSHA-e pokazuju da najuspješniji planovi kombiniraju resurse za ranu intervenciju u području zdravstvene zaštite, savjete o prilagodbi na radnom mjestu i zapošljavanju, psihološku potporu usmjerenu na rad, strukovno osposobljavanje te smjernice i informacije iz sustava socijalne sigurnosti. Taj prilagođeni pristup usmjeren je na posebne potrebe i okolnosti radnika i poslodavaca.

Prilagodbe na radnom mjestu mogu uključivati reorganizaciju zadataka i dužnosti, prilagođavanje opreme, mijenjanje obrazaca rada i prekvalifikaciju radnika. Procjena rizika za sigurnost i zdravlje mogu pomoći u odabiru prilagodbi.

Starenje radne snage

Udio osoba s invaliditetom obično se povećava s dobi, što je važan čimbenik s obzirom na trenutačni problem starenja europske radne snage. Budući da se usto povećala dob umirovljenja u mnogim državama članicama, predviđa se da će se i broj radnika s invaliditetom u EU-u nastaviti povećavati.

Stoga se mjere kao što su učinkovita prevencija, pristupačna radna mjesta i sveobuhvatne politike povratka na posao pokazuju iznimno korisnima u sprječavanju prijevremenog napuštanja tržišta rada i očuvanju održivog modela rada.

Rad osoba s narušenim zdravljem

Mnogi pojedinci s narušenim zdravljem i invaliditetom uz odgovarajuće prilagodbe mogu normalno raditi u sigurnim uvjetima. Konkretna potpora i potrebne mjere ovise o osobi i njihovu stanju. U nastavku je navedeno nekoliko primjera: 

• Rak: olakšavanje povratka na posao osoba koje su preboljele rak može uključivati postupni povratak i povećanje fleksibilnosti rada.

• Kardiovaskularne bolesti:  trebalo bi što više smanjiti čimbenike profesionalnog rizika za osobe s kardiovaskularnim bolestima, kao što su naporan rad, stres povezan s radom, dugo radno vrijeme, noćni rad i rad u smjenama te izloženost kemijskim tvarima kao što je ugljikov monoksid. Te bi mjere trebale biti dopunjene inicijativama za promicanje zdravlja na radnom mjestu, među ostalim za tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, smanjenu konzumaciju alkohola i smanjenje pušenja, kao i redovitim sistematskim pregledima na radnom mjestu kako bi se otkrili čimbenici rizika kao što su hipertenzija ili preddijabetes.

• Dugi COVID: potrebne su mjere za potporu radnicima s akutnim ili dugotrajnim simptomima bolesti COVID-19, kao što je jaki umor, kako bi im se olakšao povratak na posao.

• Mentalno zdravlje i stres povezan s radom: učinkovito upravljanje lošim mentalnim zdravljem na radnom mjestu, bez obzira na to je li ono povezano s radom ili ne, uključuje kombinaciju preventivnih mjera i potpore, primjerice savjetovanje i provedbu prilagodbi kao što su fleksibilno radno vrijeme, dodatno osposobljavanje i pomoć te smanjenje buke na radnom mjestu. Potiče se i uvođenje proaktivnog pristupa sprječavanju samoubojstva.

• Reumatske i mišićno-koštane bolesti: reumatske i mišićno-koštane bolesti među najčešćim su bolestima povezanima s radom u EU-u. Prilagodbe na radnom mjestu mogle bi uključivati fleksibilno radno vrijeme radi liječničkih pregleda, rad na daljinu, izmjenu zadataka kako bi se smanjilo fizičko radno opterećenje i ergonomsku opremu.

Da biste saznali više o radnicima s invaliditetom te sigurnosti i zdravlju na radu, kao i o učinkovitoj potpori u kontekstu Europskog paketa mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom, pročitajte članak EU-OSHA-e na platformi OSHwiki o temi Narušeno zdravlje, invaliditet, zapošljavanje i povratak na posao, u kojem možete pronaći mnoštvo korisnih materijala.